Rat narativa
Rat u Ukrajini je u velikoj mjeri propagandni i informacijsko-komunikacijski rat. Manipulacija različitim stvarnostima je postala normalna kao jutarnja higijena, a brutalna medijska cenzura koja podrazumijeva zabranu rada pojedinih medija, ili čak zakonske odredbe kaznenog progona legitiman alat ratovanja.
U uvodnom dijelu dobit ćemo prezentaciju narativa obiju strana – kratki pregled, isticanje uspješnih i neuspješnih primjere/situacija s obje strane.
Neki novi klinci
Prošlo je vrijeme u kojem su asistenti nosili kavu i printali papire. Danas su oni pokretači promjena, njihova rješenja prolaze na pitchevima, a projekti na kojima rade društvo čine boljim. Što očekuju od svojih poslodavaca, u kakvim organizacijama žele raditi i što od njih možemo očekivati?
Panel rasprava na temelju rezultata istraživanja.
Druga strana Medalje - kako se žene probijaju kroz političku džunglu?
Žene su još uvijek podzastupljene na vodećim pozicijama diljem svijeta. Prema UN-ovom izvješću Women in Politics za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na niskom 50. mjestu u svijetu po broju žena u Saboru sa samo 31,1 posto, odnosno 47 žena od 151 zastupnika.
Što se tiče broja ministrica, Hrvatska se prema UN-ovim podacima nalazi na 80. mjestu s 23,5 posto žena, odnosno njih 4 od ukupno 17 ministara u Vladi.. Podzastupljenost žena u politici jedna je od dimenzija rodne neravnopravnosti, zato nam je važno da se progovori o tim temama i iz konteksta komunikacije. Neka od pitanja na koja tražimo odgovor su: Kako komuniciraju političarke u odnosu na političare? Što im je u komuniciranju bitno? Na što biste upozorili žene koje tek ulaze u politiku? Što ste iz prijašnjih radnih iskustava koristili u svome radu danas? Jeste li zadovoljni s medijskom slikom žena u politici? Što mislite da bi se moglo, ali i trebalo promijeniti? Na koji način biste željeli potaknuti ostale žene da se aktiviraju?
Muke i slasti po TikToku
U ovoj 101 diskusiji želimo otkriti tajnu uspjeha TikToka, njegovu važnost u tržišnoj komunikaciji i izgradnji brendova. U razgovoru će sudjelovati jedan od vodećih hrvatskih kreatora sadržaja na TikToku
Želimo dobiti odgovore na pitanja:
- zašto je TikTok najbrže rastuća društvena mreža
- kako kreirati sadržaj na TikToku
- kako privući pratitelje
- kako promovirati brendove
- koje sve alate pruža TikTok za najbolji doseg do ciljane publike
- kako se diferencirati od drugih kreatora sadržaja
- kako mjeriti rezultate TikTok kampanji.
Sport u pandemiji – Kako je huk s tribina zamijenio muk?
Sport se igra zbog publike, a sportaši i sportske momčadi svoj brend grade kroz svakodnevnu komunikaciju s navijačima. Direktna komunikacija s fanovima, medijsko praćenje sportaša i njihovih uspjeha, publika na tribinama sportskih natjecanja – sve je to u pandemiji bilo gotovo pa nemoguće.
Takva ograničenja utjecala su i na financijsko stanje u sportu, u vremenu kada se domaći sport već nalazio u brojnim problemima.
Sport je jedna od industrija koju je pandemija okrenula naglavce u svakom pogledu. Unatoč tomu, u vrijeme pandemije ipak su održana brojna natjecanja, pa čak i Europsko nogometno prvenstvo te Olimpijske igre.
Kako su se sportaši i sportski kolektivi snašli u takvim uvjetima, je li došlo do otuđenja publike i navijača od sporta i sportaša ili su se još snažnije povezali? Hoće li se zbog pandemije zauvijek promijeniti način komunikacije sa sportskom publikom ili će se sve vratiti „staro normalno“? Koliko su i na koji način sportaši i sportski kolektivi komunicirali s medijima i svojim fanovima u pandemijsko doba te što su iz toga naučili?
ŠTO SMO NAUČILI OD PANDEMIJE – Cijenimo li znanje danas više, jesmo i kao društvo napredovali?
U nekim se istraživanjima počelo pojavljivati znanje – kao najbolja investicija, najsigurnija suvremena valuta. Jesmo li doista kao društvo napredovali na način da danas cijenimo znanje više nego prije.
Vjerujemo li da se isplati investirati u vlastito i znanje naše djece? Što smo kao društvo naučili, ako išta? Je li nas kao društvo promijenila pandemija – nabolje, nagore? Kako su u pandemiji prošli mladi i što možemo očekivati kao posljedicu? I na kraju – jesu li političke elite što naučile – mogu li nas uspješno voditi u kompleksnom svijetu?
PANEL s dvojicom istaknutih hrvatskih znanstvenika, društvenih kroničara, potvrđenih intelektualaca, istraživača, političkih komentatora koji će nastojati odgovoriti na neka od postavljenih pitanja – probat će nam dijagnosticirati i definirati politički trenutak te predvidjeti bitna društvena i politička previranja u bliskoj budućnosti
I ja želim biti zvijezda LinkedIna!
Na ovom panelu želimo se baviti LinkedInom kao rastućim kanalom za izgradnju korporativnog i osobnog brenda. U diskusiji ćemo okupiti osobe i kompanije koje su se profilirale kao subjekti koji svojom komunikacijom utječu na poslovnu zajednicu okupljenu na LinkedInu kreirajući teme od njihovog interesa.
Želimo dobiti odgovore na pitanja:
- na koji način se putem LinkedIna kreira osobni, odnosno korporativni brend
- gdje je razlika između korporativnog i osobnog brenda
- LinkedIn u službi employer brendinga
- teme koje su popularne na LinkedInu
- kakve rezultate možemo očekivati od LinkedIn komunikacije, kako ih mjerimo.
NAJTEŽI KOMUNIKACIJSKI POSAO U ZEMLJI – Glasnogovornik Vlade RH – ultimativni spin doktor, vatrogasac, ili strateški savjetnik?
Prepuni smo kritika na račun rada i funkcioniranja Vlade. Ne valjaju nam javne politike, ne sviđaju nam se glavni politički protagonisti, ne odgovaraju nam desni, lijevi, srednji, gornji. Ne sviđa nam se niti kako Vlada komunicira. Sve to sigurno može bolje. Može li?
Na vrući komferencijski stolac sjest će aktualni glasnogovornik Vlade RH Marko Milić. Sin legendarnog hrvatskog novinara Gorana Milića i televizijske urednice Ane Milić, odlučio je prenijeti dio svog iskustva o radu s Andrejom Plenkovićem, hrvatskim premijerom, o krizama koje su nas snašle, o funkcioniranju ureda i koordinaciji s ministarstvima.
Dobar, loš, zao – native oglašavanje u 2022. powered by IAB Croatia
Interes za native oglašavanje je u porastu – ali zašto sada? Kako je native evoluirao za suvremenog oglašivača? IAB Croatia organizator je ovog panela, u kojemu će stručnjaci lokalne industrije baviti pitanjima što native oglašavanje znači danas i kako ga oglašivači i njihove agencije koriste u 2022.
Native oglašavanje jedan je od najčešće korištenih oblika oglašavanja. Od svog začetka, nastavio je rasti na važnosti, a u povijesti digitalnog oglašavanja ni jedan format nije imao veći utjecaj ili engagement i učinkovitu statistiku temeljenu na metrici.
Upravo je zato IAB Croatia, domaća podružnica globalnog Interactive Advertising Buroa koja okuplja svjetske lidere iz područja digitalnog oglašavanja i interaktivnog marketinga, oformio radnu skupinu za native oglašavanje koja će kroz smjernice dobre prakse pružiti ažurne informacije o formatima, položajima i najboljim modelima. Cilj je smjernica osigurati kupcima učinkovitu realizaciju kampanja te istražiti ulogu nativea kao ključa za rast u drugim digitalnim kanalima kao što su eCommerce, CTV i DOOH.
Uz nadolazeću objavu IAB-ovih smjernica i porast interesa za native oglašavanje koje konstantno evoluira, ne propustite pridružiti se ovom panelu koji će moderirati član Uprave HURA-e i IAB-a Croatia Vanja Bertalan (Human), uz IAB članove Alinu Radusin (Wiener osiguranje), člana Suda časti HURA-e i radne skupine pri IAB Croatia za native oglašavanje Nevena Jacmenovića (Nivas) i Ines Rukljač (tportal).
Krize, lideri i mentalno zdravlje
Brojne psihološke studije provedene tijekom pandemije pokazuju da su zaposlenici koji su doživjeli loše krizno vodstvo prošli najlošije u smislu mentalnog zdravlja. A kakvu točno ulogu u prevladavanju kriza u poslovnom okruženju igra mentalno zdravlje onih koji vode igru? Je li svijest o važnosti mentalne otpornosti i stabilnosti menadžera porasla i među poslodavcima?
Profesionalni svijet izmoren svim izazovima pandemije zahtijeva novu vrstu vodstva: onu u kojoj lideri pokazuju snagu prihvaćanjem ranjivosti, kao i mudrost stvaranjem prostora u kojima njihovi timovi mogu biti psihološki sigurni, inovativni i otvoreni u pogledu svog mentalnog zdravlja – ako tako žele. Panel i radionica pozabavit će važnošću mentalnog zdravlja lidera, osobito u izazovnim vremenima, s naglaskom na otpornost i krizno djelovanje.
Povod za ovu raspravu je dosad učinjeno na temu mentalnog zdravlja: tijekom pandemijske 2021. Hrvatska udruga za odnose s javnošću izradila je nacrt Smjernica za poslodavce, zaposlenike i menadžere o mentalnom zdravlju u radnoj sredini. Od početka pandemije - u određenim dijelovima Hrvatske dodatno otežane razornim potresima u ožujku i prosincu 2020. - u medijima, na društvenim mrežama i drugim kanalima koji dopiru do opće javnosti, često se spominje potreba za pojačanom brigom za mentalno zdravlje, no HUOJ smatra kako je sve ove napore potrebno komunikacijski objediniti te ih učiniti dostupnima poslodavcima - i radnike. HUOJ je stoga uz pomoć nacionalnih stručnjakinja i stručnjaka za mentalno zdravlje izradio ove Smjernice; s nama na Smjernicama radili su profesionalci iz sljedećih organizacija: s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iz Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske udruge za coaching te Državne škole za javnu upravu. Ove Smjernice prije svega su radni dokument koji bi trebao poslužiti kao podloga pri dodatnoj razradi problematike mentalnog zdravlja iz perspektive medicine rada, psihologije rada, zaštite na radu, menadžmenta i drugih s temom povezanih sektora. HUOJ će kontinuirano raditi na njegovom ažuriranju i oplemenjivanju, s krajnjim ciljem da on postane kvalitetan i interdisciplinaran temelj buduće komunikacije o ovoj temi na nacionalnoj razini.
Utjecaj krize na strategiju uvođenja eura
Od 1. siječnja iduće godine službena valuta u Hrvatskoj postat će euro. Proces uvođenja eura dešava se vremenu kontinuirane krize, najprije one izazvane pandemijom, a sada i ratom u Ukrajini. Koliko je Hrvatska spremna za uvođenje eura?
Postoji li opasnost da Hrvatska nakon uvođenja eura završi u dužničkoj krizi kao što se dogodilo Grčkoj? Koliko je kriza utjecala na proces uvođenja eura? Da bi tranzicija prema euru prošla što je lakše moguće, Vlada mora uložiti goleme napore da objasni građanima što će zapravo promijeniti i koje im se prilike otvaraju. Koliko su građani informirani i kako Vlada i HNB planiraju komunikaciju do trenutka uvođenja eura, a kako od trenutka uvođenja eura nadalje?
Cilj panela je saznati koliko je Hrvatska spremna za zahtjevan proces uvođenja eura, posebice u kontekstu krize izazvane pandemijom, ali sada i ratom u Ukrajini. Također, želimo saznati koliko je komunikacija važna za uspješnost tog procesa.
Mediji u novom vremenu. Kako preživjeti?
Prodaja tiskanih medijima godina je u stalnom padu, sadržaj na internetu je do prije godinu dana bio potpuno besplatan, a sada je velikim dijelom i dalje besplatan, oglašivački budžeti se smanjuju, mediji imaju konkurenciju koja nije samo medijska.
Kako su se sve ove činjenice odrazile na rad medija, kakva je njihova perspektiva i što je za medije održivi način poslovanja?
Istovremeno mediji se suočavaju s padom povjerenja čitatelja, kako se bore s time? Kakav je utjecaj društvenih mreža na poslovanje i povjerenje u medije? Gdje mediji nalaze prostor za sebe? Koliko su hrvatski čitatelji spremni platiti sadržaj? Kakvi su planovi za dalje? Što nosi budućnost, koji će biti omjer dostupnog besplatnog i plaćenog sadržaja? Koji su to sve novi formati financiranja i novi izvori prihoda? Postoji li uopće besplatni prostor u medijima?
Cilj panela je saznati iz prve ruke koji je to održivi model poslovanja medija. U proteklih 10-ak godina mediji se kontinuirano prilagođavaju, inoviraju, pronalaze nove izvode prihoda. Koji je to model i pristup poslovanju koji daje dugoročnu stabilnost?
Interna komunikacija u hibridnom okruženju
U protekle dvije godine u potpunosti se promijenio način na koji radimo i komuniciramo. Radno okruženje postalo je hibridno, timovi su dislocirani, a rad od kuće za neke je postala jedina opcija. Fleksibilnost je postala potreba i uglavnom je dobro prihvaćena. Ipak, sa sobom nosi niz izazova: dvosmjerna komunikacija, uvođenje novih zaposlenika u posao, otežano provođenje radionica, brainstorminga, izazovi angažiranja zaposlenika oko bitnih tema, povezivanje, motiviranje i inspiriranje timova.
Svi ti izazovi ukazali su na sve veću potrebu za relevantnom, integriranom i dvosmjernom internom komunikacijom. Poslovni svijet se mijenjao, a pred komunikacijskim stručnjacima bio je zadatak kako mu doskočiti komunikacijom.
Na ovom panelu saznat ćemo kako su komunikacijski stručnjaci iz raznih kompanija premostili ove izazove, što su mijenjali u strategijama i alatima kako bi angažirali, motivirali i informirali zaposlenike i kako su osnažili njihovu povezanost sa svrhom organizacije.
Lokalno za globalno – s grandonačelnicima o važnosti komuniciranja javnih politika
Koliko im je važna strateška komunikacija? Koliko koriste savjete stručnjaka? Koje javne politike su im u fokusu? Na koji način komuniciraju s građanima i što uvode od oblika participativnog odlučivanja? Što mogu u komunikacijskom kontekstu navesti kao najvažniju pr lekciju koju su do sada naučili?
Cilj panela je osvijestiti važnost strateškog komuniciranja u javnoj upravi. Ukazati na mogućnost da se odluke donose participativno i transparentno. Pojasniti koji su to novi alati koje dužnosnici koriste kako bi bili stvari servis građana.
Prvi se pamte
Digitalne komunikacijske platforme u državnom i javnom sektoru
2021. godine bila je godina digitalizacije državnog i javnog sektora: provedeno je istraživanje o digitalizaciji javne uprave u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatske zajednice županija, Državne škole za javnu upravu, Zaklade Konrad Adenauer te uz podršku Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Predstavljeni su rezultati istraživanja vezanog uz stavove građana o poznavanju i korištenju e-usluga.
Osim provedenog istraživanja, portal e-Građani je redizajniran, proveden je prvi Digitalni popis stanovništva u Republici Hrvatskoj. Hrvatska turistička zajednica predstavila je jedinstveni sustav u svijetu e-Visitor, a uvedene su i Digitalne Covid potvrde.