Klimatske promjene, neograničeni rast i razvoj, pandemije, ekonomske i društvene krize – živimo u svijetu ubrzanih promjena koje ne čekaju na našu prilagodbu. Bez kvalitetnog upravljanja informacijama u toj mreži brzih promjena dolazi do pojave lažnih vijesti, govora mržnje te netočnih činjenica koje mogu uzrokovati drastične društvene pokrete. Zajedništvo i jasnoća komunikacije stoga su nam potrebni više nego ikada prije.

Iako krize ne možemo sa 100% sigurnošću anticipirati, možemo stvoriti agilan društveni okvir koji će se brzo prilagođavati svim novim okolnostima. To zovemo održivim razvojem. Komunikacijski stručnjaci ovdje imaju ključnu ulogu – kao most između eksperata, opće javnosti i donositelja odluka koji će nas osvijestiti o tome zašto su nam u komunikaciji, kao i u poslovanju, potrebni okolišni, socijalni i upravljački kriteriji održivosti – ESG. O njima, ali i tome zašto je danas neizmjerno važno govoriti jasno, transparentno i otvoreno o klimatskim promjenama te koje uvjete za komunikacijsku struku donosi novo izvještajno razdoblje u okviru EU Zelenog plana, govorit će Marija Pujo Tadić, predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske promjene (IICA).

Pomoću njih obični su ljudi izazvali prevladavajući status quo i pobijedili, promijenili brojne života na bolje te postavili presedan za buduće ponašanje vladajućih prema zahtjevima najranjivijih skupina našeg društva. 

U artikuliranju njihovih interesa komunikacijske vještine i strategija odigrale su centralnu ulogu, a o tome kako im je to pošlo za rukom, iz prve ruke ispričat će nam izvršni direktor višestruko nagrađivane agencije CTA komunikacije, Gordan Turković.

Kineski simbol za krizu sastoji se od dva znaka. Jedan predstavlja opasnost, a drugi priliku. U krizi budite svjesni opasnosti – ali prepoznajte i priliku”, rekao je američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy objašnjavajući dvostruku prirodu krize.

Uspješne organizacije vrlo dobro znaju koliko je uspješno upravljanje krizom presudno kako bi se minimizirale opasnosti i posljedice za reputaciju organizacije i za sve dionike koji su uključeni i pogođeni kriznim događajem.

Da bi se uspješno upravljalo krizom, komunikacija je ključna. Ona mora biti pravovremena, točna, transparentna, prenesena odabranim kanalima i relevantnim javnostima. Kvalitetno upravljanje krizom počinje u fazama planiranja, identifikacijom potencijalnih problema i mogućih ishoda kao i implementacijom kriznog komunikacijskog plana kako bi se minimizirala šteta i negativne posljedice.

Trening simulacije krize pomaže u učinkovitoj kriznoj komunikaciji koja može doprinijeti uspješnijem upravljanju krizom. Jedan takav trening jest i Crisis Simulation - interaktivni softver za simulaciju krize i alat za procjenu spremnosti tima na upravljanje kriznim događajem. Kroz simulaciju se prati i evidentira pripremljenost tima na krizu, uspješnost upravljanja stresom te detektira prostor za unapređenje. Uči se kako brzo i smisleno organizirati tim, donositi odluke i zauzeti poziciju s obzirom na tip i intenzitet krize. Namijenjen je svima, a prvenstveno je koristan top menadžmentu, komunikacijskim stručnjacima i donositeljima odluka unutar organizacija.

Blasfemični AVE, Barcelona, svaki brend svoju mjeru ima, reporting, dokazivanje, ukazivanje, objašnjavanje… - ali koliko dosita znamo i razumijemo što smo s komunikacijom napravili? Posao nam je da gradimo svjesnost (awareness), mijenjamo stav i ponašanje. Ali znamo li to izmjeriti, i još važnije, znamo li rastumačiti što smo izmjerili? Predavanje o tome koja istraživanja postoje, koja su najadekvatnija za mjerenje uspješnosti PR kampanja, mjere li to PR-ovci uopće, kako se mjeri javno mnijenje i štošta drugog vezanog uz razumijevanje konteksta i mjerenje raspoloženja društva ispričat će nam Ante Šalinović.ca.  

Raditi u odnosima s javnošću znači raditi s ljudima u dinamičnom okruženju čiji ritam diktiraju rokovi i situacije koje nije uvijek lako predvidjeti.

U takvim okolnostima otvara se prostor za profesionalno sagorijevanje zaposlenika. Kako PR-ovci u Hrvatskoj stoje sa sindromom sagorijevanja? Kako doživljavaju utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na organizaciju rada? Odgovore na ta pitanja dat će istraživanje koje su, u suradnji s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću, provele Sanja Milković Šipek i Vlatka Šelimber, koja će rezultate predstaviti na konferenciji.

Želimo dobiti odgovore na pitanja:

što e-commerce model znači za poslovanje kompanija
što je važno za promociju e-commerce usluga
kako kompanije/brendovi koriste influencere u ovom tipu komunikacije
na koji način se prodajni rezultati povezuju s komunikacijskim naporima
na koji način se mjeri ROI.